Najnovije vesti

Prezentacija izgradnje vetroparka u Mramorku: sve je spremno za početak radova

Pred oko pedeset meštana Mramorka predstavnici Vetroelektrana Balkana (WEBG) saopštili su najnovije informacije u vezi sa planom, fazama i tempom predstojeće izgradnje vetroparka Čibuk. Uz ove informacije, prisutni su obavešteni i o mehanizmima za pitanja, sugestije i žalbe, kao i o mehanizmima za naknadu štete tokom izgradnje. Nakon detaljne prezentacije okupljeni građani su se direktno uključili u diskusiju, a njihova pitanja i dileme uglavnom su se odnosile na to kako da prilagode poljoprivredne radove u ovoj godini u kojoj i počinje izgradnja vetroparka. Građanima je saopšteno da će zavisno od podzakonskih akata izgradnja krenuti u jesen ove godine, dok je završetak projekta, odnosno početak proizvodnje električne energije planirani za decembar 2017. godine. Kada bude završen, vetropark će moći da snabde električnom enegijom oko 110.000 domaćinstava i tako doprinese energetskoj stabilnosti, ekonomiji i očuvanju životne sredine u Srbiji, poručeno je na nedavnom susretu predstavnika WEBG sa građanima Mramorka.

U uvodnom delu javne prezentacije, Slobodan Perović, predstavnik WEBG zadužen za tehnički deo izgradnje vetroelektrane Čibuk objasnio je okupljenima da je cilj novih susreta u lokalnim zajednicama predstavljanje statusnih promena projekta,kao i planova i rasporeda radovautvrđenih za ovu godinu. Gradnja vetroparka je kao i pre uslovljena podzakonskim aktima, odnosno uredbom o otkupu eletrične energije, ali novina je to da je sada njeno usvajanje izvesno i da će se dogoditi ubrzo. Projekat mora biti okončan najdalje u naredne tri godine, a prema aktuelnim planovima vetropark će početi da proizvodi električnu energiju u decembru 2017. godine. Prisuti su obavešteni i o promeni nastaloj u međuvremenu koja se odnosi na vlasničku strukturu. Firma „Masdar“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sada je vlasnik 60 odsto udela u kompaniji.

Što se tiče tempa u narednom periodu pa do kraja sledeće godine, izgradnja će ići u nekoliko faza i početnu čine prvi pripremni radovi. Posle pripreme sledi početak same izgradnje i ona je planirana ako sa usvajanjem podzakonskih akata bude sve u redu za septembar, saopšteno je meštanima Mramorka koji su uz obilje informacija propraćenih slajdovima i forografijama mogli steći sliku o tome kako će se odvijati ceo projekat korak po korak, od polaganja kablova i izgradnje puteva, preko postavljanja temelja, i montaže turbina. Projekat vetroparka povezivaće mreža od 60 km puteva, 85 km kablova, i 11 km dalekovoda, dok će njegovo proizvodno jezgro činiti trafo-stanica i 57 turbina, što je dovoljno da snabde električnom energijom oko 110.000 domaćinstava. Prvi deo prezentacije obuhvatio je i detaljne informacije o transportu delova turbina, njegovoj trasi od luke Pančevo, do lokacije vetropolja, a zatim i pojedinosti o putevima koji će biti izgrađeni, njihovim dimenzijama i strukturi.

Meštanima Mramorka rečeno je da su uticaji na društvenu i životnu sredinu koje će ostaviti projekat vetroparka stručno i detaljno predstavljeni u studiji Procene uticaja na životnu sredinu, čiji se rezime nalazi u svim mesnim zajednicama i zainteresovani ga mogu u svakom trenutku pogledati. Ova javno dostupna studija objavljena je i na sajtu www.wpc.rs. Sve u svemu, od ovog projekta očekuju se samo pozitivni uticaji, a građane obično najviše zanima ekonomski efekat projekta. Što se tiče ekonomije, za Mramorak je specifično to da će od 2 odsto profita vetroparka koliko će dobijati opština Kovin, za sve vreme rada vetroelektrane, 0,5 procenata ići ovom mestu.

O mehanizmu za pitanja, sugestije i žalbe, kao i nakanadi štete tokom izgradnje govorio je u drugom delu prezentacije Aleksandar Anđić, predstavnik WEBG zadužen za odnose i direktnu komunikaciju sa lokalnim zajednicama. WEBG se obavezao da će na sva pitanja i žalbe u vezi sa izgradnjom odgovoriti usmeno ili pismeno, u tačno određenom roku. Poznata je i procedura za pitanja, sugestije i žalbe, a ona pored ostalog podrazumeva popunjavanje standardnogformulara, koji je prisutnima podeljen na kraju prezentacije a inače je dostupan i na sajtu wpc.rs. 

Što se tiče procedure za naknadu štete načinjene tokom izgradnje, ona će biti računata prema već utvrđenim pravilima - na osnovu uvida procenitelja i tržišne cene kultura po hektaru zasejanih površina za jednu godinu. Naknada štete biće isplaćivana za parcele na kojima se grade turbine, dalekovod, pristupni putevi, proširuju atarski putevi i grade privremene površine.

Najaktuelniji aspekt u ovom delu prezentacije odnosio se na obavljanje poljoprivrednih radova. Kako je saopšteno, poljopivredni radovi neće biti mogući na parcelama na čijoj se površini bude odvijalo postavljanje kablova i temelja turbina, kao i izgradnja pristupnih puteva. Na ostalim mestima biće moguće obrađivati zemlju osim na onom delu parcele gde se izvode radovi. Sa ovim delom prezentacije bilo je povezano i najviše pitanja prisutnih meštana Mramorka. Pored ostalog njih je zanimalo da li treba sejati zemlju ovog proleća. Odgovor je potvrdan, s obzirom na to da će radovi početi u septembru. U to vreme biće moguće i delimično prilagođavanje, tačnije ukoliko se radi o danima, skidanje ranije zasejanih useva će biti omogućeno. Sve to se odnosi samo na 2016. godinu, jer tokom 2017. na lokacijama radova neće biti moguće obrađivati zemlju, i zbog toga su i predviđene nadoknade. Meštani su pitali i koje kulture je moguće saditi, recimo da li dolazi u obzir vinograd. U odgovoru je navedeno da je ova problematika definisana ugovorima, a oni predviđaju da se vinogradi, voćnjaci i sve ostalo što podrazumeva višegodišnji rast ne može saditi.

Jedan deo pitanja odnosio se na šanse da se tokom izgradnje vetroparka uposli lokalno stanovništvo i lokalne firme. Tim povodom predstavnici WEBG saopštili su da će prilikom angažmana prednost imati žitelji opština Kovin i Pančevo, ako se radi o osobama sa istim kvalifikacijama. Isto tako, veruje se da će i lokalne firme kao podizvođači radova biti u prednosti. Zaključak ovog dela diskusije glasio je da turbine moraju da dođu iz inostranstva, a sve ostalo, odnosno sve ono što može da se nađe kao domaći proizvod, biće uzeto sa lokala.